Ako pola čovečanstva čine žene, kako onda može postojati demokratija, ravnopravnost i pravda, ukoliko one – kao i svi marginalizovani ljudi – ne mogu u svakoj situaciji da uživaju u tim kategorijama i pozivaju se na ljudska prava? Počev od onih kada kažu ne, ne želim, neću, nisam rodila dete da bi stradalo u ratu, ne – ja mislim drugačije, ne – ne želim da budem dobra, besplatna domaćica, ne – nisam samo telo, ne – ne želim da budem poslušna već ravnopravna, neću da budem ljupka lepotica koja želi da osvane na nekoj naslovnoj strani nekakvog časopisa, hoću o svom telu, o svom životu da odlučujem ja i niko drugi…
Lenka je srčano govorila svojim drugarima koji su je gledali začuđeno držeći čvrsto tek otvorene flaše piva. Znali su da je ljuta, da je odlična u svemu što radi, i da tog dana, iako ubedljivo najbolja u konkurenciji za radno mesto, nije ona ta koja ga je dobila. Posao je dobio neka druga, neka koja je obećala da se u sledećih pet godina ni slučajno neće porađati, neka koja je na to pitanje odgovorila onako kako se očekuje. Pitanje koje niko nema pravo da vam postavi, pa ni rođena majka, a kamoli neki poslodavac koji vas nikada neće platiti dovoljno, i nikada neće obračunati u mesečni iznos one prekobrojne sate kada ste ostajali van radnog vremena da bi se završio posao. Bez roptanja.
Lenka je bila ljuta i nije prestajala glasno i žučno da govori, kao da je imala potrebu da je svi čuju, a bašta kafića je bila puna. Većina prisutnih je bila zagledana u svoj mobilni, neki su tiho nešto ćućorili, osoblje je bacalo začuđene i pomalo bojažljive poglede prema stolu za kojim je sedela. Znali su je, nikada nije pila ništa drugo sem kafe, i nikada nije bila glasna, nije viknula, a svakodnevno je njihov gost.
Ko je smislio još davne 1886. godine mašinu za posuđe? Josepina Cochrane. Ko je smislio prvu jednokratnu pelenu, napravivši je od zavese za tuš? Marion Donovan. Ko je smislio špric za injekciju? Letitia Mumfard Geer, medicinska sestra. Ko je smislio brisače za auto?Mari Anderson. Ko je smislio kompaktniji, sigurniji, vodootporniji čamac za spašavanje, onaj kojima su spašavali i ljude s Titanika? Maria Beasley. Ko je smislio nevidljivo staklo niske frekfrencije kojim su se poboljšale kamere mikroskopa? Ko je izumeo vlakna kavler koja su pet puta jača od čelika i koriste se za proizvodnju pancira? Stephania Kwalek. Hedi Lamarr nije bila samo lepa slavna glunica, već je ne sporeći učešće svog prijatelja, muzičara Georga Antheiola, razvila tehnologiju poznatu kao preteču Wi-Fi-ja. Taj uredjaj omogućio je daljinsko upravljanje torpedima, i njihovo presretanje primenom frekfrencije radio-signala. Mogla bih da nabrajam celu noć imena umnih žena, koje su za ovaj svet učinile mnogo toga korisnog i dobrog, ali se njihova imena i dalje prećutkuju. Liza Majtner, Doroti Hodžkin Kroufut? Znate imena svake pevaljke, ali ne znate da je Lizi uskraćena Nobelova nagrada za zajednički rad sa Otoom Hanom na otkrivanju radioaktivnog izotopa protaktijuma -231?!
Bila je prva žena koja je diplomirala na Univerzitetu u Beču, prva žena profesor fizike u Nemačkoj. Naravno, u Hitlerovoj Nemačkoj 1933. izgubila je profesorsko mesto. Dvanaest puta je nominovana za Nobelovu nagradu za hemiju i dvadeset devet puta za fiziku u periodu od 1924. do 1965 godine. Stakleni plafoni su svuda oko nas.
Doroti Hodžkin Kroufut je dešifrovala strukturu penicilina upotrebom rendgenskih zraka, zatim strukturu vitamina B12, a 1969. i strukturu insulina. Dobila je Nobelovu nagradu 1964. godine, ali su je tom prilikom upitali kako uspeva sve to – da je udata, majka troje dece, domaćica i naučnica. To pitanje krije još jedan stakleni plafon. Moj stakleni plafon zbog koga danas nisam dobila radno mesto, iako sam najbolja kandidatkinja, je očigledan – nisam članica vladajuće partije, i nisam vlasniku firme dozvolila ni da mi postavi nezakonito pitanje o mojim namerama vezanim za proširenje porodice. Zato ću dugo biti bez posla, plate, i umesto neba moj život će biti ograničen na borbu protiv tih plafona, tih nevidljivih prepreka i lanaca…